Kapitalizam je u ekonomiji ono što je liberalizam u politici/politologiji.

Demokracija nije nikava "podideologija" liberalizma.
Demokracija jest za neke ideologija sama za sebe, no budći da je utopična kao i sve idologije, većina lijevičara,, pa i desničara je prihvaćaju kao ideju unutar svoje ideologije, te je konkretiziraju po načelima njihove (primarne ) ideologije.
Tako da je npr. Marx jako zagovarao demokraciju.
No, zagovarali su je i Kissinger i Tatcher i Regan i oba Busha.

SLažem se sa svim ostalim što sam ja napisao.

Po meni je bitan princip "po zasluzi", a ne "ko jači taj kači", a niti "svima isto".

Bitno da se slazes sam sa sobom

Sto se tice demokracije,nije ideologija u pravom smislu rijeci,ali sam ju navela jer je za mene vrijednost i jer je to baza bilo kojoj drugoj ideologiji.
Jer nije isto socijalizam u demokraciji ili u SFRJ.

dobro, valjda si skužila da je lapsus.
i mene je nasmijalo

ti dakle jednačiš demokraciju i liberalnu-demokraciju?

Bilo bi glupo od mene da napisem da ili ne jer je problem kompleksiniji.Osim toga vec sam objasnila sta smatram pod "liberalizmom"

ali ti imaš pogrešno percepciju o liberalizmu.
liberalizam nije ono što se u medijima plasira kao liberalizam. građanska prava, civilno društvo i to. to je liberalizam u najširem mogućem značenju. U užem političkom/politološkom je nešto drugo.
jest liberalizma glavni moto sloboda. ali ne sloboda u smislu da su zakoni "liberalni", blagi, sloboda mišljenja i sl.
Liberalizam jednači slobodu sa materijalnim bogatstvom.
Slobodan znači biti bogat.
A bogat opet po logici znači imati mnogo više od ostalih.
Dakle, sloboda nije za svakoga. SLoboda je samo za bogate.
Bogatsvoo garantira slobodu, a tvoja sloboda garantira tvoje bogatstvo, tj da siromašni ne obogate i ne dobiju slobodu.
Sloboda bogatih se dakle bazira na neslobodi siromašnih.
Slobodan ćeš i dalje biti samo ako ne dozvoliš drugima da se obogate. Garancija tvoje je slobode dakle nesloboda drugih, siromašnik.
Stanje treba dakle konzervirati, ne dopustiti promjene u društvu. To je bila osnova liberalne ideje u vrijeme nastajanja, a to je vrijeme nastanka građanskih ideja i država koji su porazili feudalno-plemićki sistem koji se bazirao na krvnom srodstvu, tj Božjoj volji.
Oni to djelomično preuzimaju, što je skladno sa protestanstkom idejom predestinacije, tj predodređenja tko treba vladati, a tko treba biti vladan, tko treba biti bogat, a tko siromašan. Tko se tome suprotstavlja, protiv je Božje volje.

Kasnije polako odustaju od Boga kao najbitnijeg subjekta u politici.
Danas nisu više toliko isključivi na materijalno, no ipak slobodu povezuju sa bogatstvom.
Zbog toga s jedne strane zagovaraju slobodno tržište kada im ide u prilog, ali pak s druge zemljama trećega svijeta nabijaju kvote, ograničavaju državne subvencije (na neposredan, diplomatski način), ne dopuštaju kupovanje bitnih za državu i društvo tvornica od strane Kineza i Indijaca itd...

Danas jest da je fokus na građanskim pravima, ali oni na taj način raspršuju zajedničku volju i interes pojedinih socialnih skupina na pojedinačne, individualne volje svakog građanina.
PA tako inzistiraju na na razlikama između pojedinaca, tj individua, građana kao puno bitnijima, nego li što te individue imaju među sobom zajedničkih karakteristika i interesa.

U tome je problem. JA kao marksist vidim problem u pretjeranom individualizmu. Ne osporavam razlike među ljudima, ali smatram da su puno bitnije sličnosti i ono što nam je zajedničko, nego li ono što nas razlikuje.
I smatram da možemo postići mnogo više zajedničkim radom, međusobnim pomaganjem, solidarnošću, te zacrtavanjem zajedničkih ciljeva, nego li neprestanom konkurencijom, podmetenjem nogu i zabijanjem noževa u leđa.
Ajmo se ne radovati što je susjedu krava krepala, nego ajmo spojiti susjedovu kravu i našeg vola, pa će nam svima biti lijepše. I biku i kravici :cool:

Dobro,Ris,jel' ti uopce citas sta drugi ljudi pisu?
Kazes mi da imam krivu percepciju liberalizma,a onda i sam navodis dva primjera.
S tim da sam se ja izjasnila da pod liberalizmom smatram ovo prvo (gradjanska prava itd.),a ne u ekonomskom smislu.
Dapace,naglasila sam kad se radi o ekonomiji da naginjem socijalizmu.

Dakle,ako netko nema novaca za studij,da mu drzava pomogne pa da se tu izjednacni,recimo, s onim tko ima novaca i moze studirati sta hoce i gdje hoce.

S ovim zadnjem u tvom postu se slazem - protiv sam pretjeranog individualizma i danas vec postoje studiji o njegovim posljedicama i sl.
Kad smo kod studija - netko citao Webera?

Čitajte vi marxa i engelsa .

Najbolji sustav je socijalni kapitalizam. :cool: Drugo ništa ne valja, a ne valja ni to. Samo šta je za sad najbolji.

ja sam čita webera, on je pogodija bit kapitalizma i poveza kapitalizam s protestantizmom i njihovom radnom etikom. dobro je objasnija zašto su protestantske zemlje najuspješnije na svijetu.

dobro jest stvar u tome što je on objasnio da crkvene dogme koje su protestanti odbacili su im pomogle da razviju biznis ali se prenebjegava činjenica da je anarhističko uređenje još bolje od protestantskog kapitalizma zato što uređuje društvo po principu svakome prema potrebama,međutim ti danas spomeni anarhiju svi odmah pomisle na rušenje i palež što nema nikakve veze sa anarhijom kao društvenim uređenjem

u kom smislu najuspješnije?

gledaj, ja sam ti samo objasnio šta je to liberalizam.
ono što ti smatraš pod liberalizmom nije liberalizam, već light socializam